Aktualni svjetski trend usmjeren je prema plastičnoj ambalaži koja je pristupačna, ali i održiva. Najbolji način za postizanje tog cilja je recikliranje, pri čemu se stare boce pretvaraju u nove, umjesto da plastika završi u tekstilu, folijama ili vrećicama.
Recikliranjem PET ambalaže doprinosimo održivosti. Takav pristup smanjuje zagađenje, čuva prirodu i podupire kružno gospodarstvo.
Korištenjem rPET ambalaže
smanjujemo ugljični otisak.
Recikliraj i ponovno koristi – planet to cijeni!
rPET je pogodan za recikliranje i nije štetan za okoliš.
Biraj rPET – održiv izbor za bolju budućnost!
Vrijednost CO2 za izvorni PET temelji se na informacijama Plastics Europe. Potražnja za procesnom energijom uključuje odvojeno prikupljanje, sortiranje, transport za recikliranje, čišćenje, pripremu i granulaciju. Energija sirovine nije uključena.
Predviđeni kapacitet recikliranja usmjeren je na proizvodnju vrijednih granula iz plastičnih boca nakon upotrebe:
100.000 tona granula bit će dobiveno iz post-potrošnih PET boca, a pretvaranje ovih boca u granule pomaže u smanjenju otpada i očuvanju resursa.
50.000 tona granula proizvest će se iz post-potrošnih PE boca, a njegovo recikliranje u granule omogućuje njegovu ponovnu upotrebu u novim proizvodima, dodatno podupirući kružno gospodarstvo.
Kružno gospodarstvo temelji se na smanjenju otpada i učinkovitijem korištenju resursa, s ciljem očuvanja okoliša i održivog razvoja. Ključni dio ovog sustava je recikliranje, koje omogućuje ponovno korištenje materijala i smanjuje potrebu za stvaranjem novih sirovina.
rPET ambalaža, izrađena od recikliranog PET materijala, savršen je primjer kako se otpad može pretvoriti u vrijedne resurse. Zamjenom klasične ambalaže rPET-om smanjujemo zagađenje i potičemo cirkularnu upotrebu materijala, čime aktivno doprinosimo zaštiti našeg planeta i odgovornijem upravljanju resursima.
Na virtualnom bojnom polju pakiranja, dva tabora se spremaju na epski obračun: s jedne strane, rPET – lagani, fleksibilni moderni borac, a s druge strane tradicionalni materijali – staklo, papir, aluminij i metal – starosjedioci s povijesnom reputacijom. Tko će izaći kao pobjednik?
rPET: “Ja sam lagan kao pero! Bez mene, tvoje ruke bi nosile kilograme!”
Staklo: “Možda sam težak, ali sam klasično elegantan i nepobjediv u stilu.”
Papir: “Lagan sam, ali… ne podnosim kišu!”
Pobjednik: rPET, jer tko voli nositi tegove u torbi?
rPET:“Bacam se na pod i ništa se ne događa – neslomljiv sam!”
Staklo: “Pokušaj me ispustiti pa ćemo vidjeti…”
Metal: “Ja mogu podnijeti udarce, ali hrđa me zna iznenaditi.”
Pobjednik: rPET, jer razbijeno staklo nije nikome prijatelj.
rPET: “Ja sam 100% reciklirajući, samo me pravilno odloži!”
Papir: “Ja sam prirodan, ali za mene trebaju drveća…”
Aluminij: “Mogu ponovno koristiti, ali moj otisak ugljika je veći nego što misliš.”
Pobjednik: rPET, jer koristi otpadnu plastiku i daje joj novi život.
MIT BROJ 1: PLASTIČNI OTPAD – većina ambalažnog otpada jest plastična
U cijeloj Europi plastična ambalaža čini otprilike samo 19% našeg ukupnog ambalažnog otpada.
Znatno veći udio u ukupnom ambalažnom otpadu, čija je količina u blagom porastu od 2007. godine, odnosi se na papir i karton.
MIT BROJ 2: EKOLOŠKI OTISAK – staklo, papir i metal ekološki su prihvatljiviji od plastike
PET je održivi ambalažni materijal. U usporedbi s ekološkim otiskom raznih ambalažnih materijala, plastika često ostvaruje bolje rezultate od stakla ili metala. Proizvodnjom PET boca za piće ispušta se manje ugljika nego prilikom proizvodnje staklenih boca (zbog manje potrošnje energije). Stoga boce s visokim udjelom reciklata imaju jasnu prednost kada je riječ o ekološkom otisku.
PET JE VRIJEDAN MATERIJAL. MEĐUTIM, POTREBNO GA JE ZADRŽATI U CIKLUSU RECIKLIRANJA TE GA SE NI U KOJEM SLUČAJU NE SMIJE “ODLAGATI” U PRIRODU.
MIT BROJ 3: POTROŠNJA MATERIJALA – industrija ne čini ništa kako bi smanjila upotrebu plastike
Optimizacija je dovela do godišnjeg smanjenja od gotovo 6,2 milijuna tona plastike u zapadnoj europi.
Plastične ambalaže u prosjeku su postale 25% lakše od 1991., primjerice, zahvaljujući poboljšanim svojstvima materijala i napretku u proizvodnoj tehnologiji i dizajnu.
MIT BROJ 4: KLIMATSKE PROMJENE – plastična ambalaža sprečava postizanje ciljeva u pogledu smanjenja emisija ugljika
Plastična ambalaža čini vrlo mali udio u ukupnom ugljičnom otisku pojedinca. Svaka osoba u EU-u godišnje prouzroči otprilike 8,4 tone emisija ugljika. Ambalaža čini samo neznatan dio u odnosu na promet, energiju i hranu – i to 0,6%!
Samo jedan let iz Beca u Mallorcu i natrag prouzroči emisije ugljika kao upotreba plastične ambalaže tijekom otprilike 11 godina!
MIT BROJ 5: FOSILNI RESURSI – plastična ambalaža prouzročuje iznimno visoku potrošnju sirove nafte
Samo 1,5% sirove nafte proizvedene na globalnoj razini upotrebljava se za proizvodnju plastične ambalaže. Za proizvodnju plastike potrebno je mnogo manje fosilnih resursa nego što ljudi misle. Štoviše, za razliku od “iskorištenog” goriva, iskorištena plastika može se više puta ponovno obraditi, što pridonosi očuvanju resursa. Usto, postoje alternativna rješenja koja će odolijevati budućim promjenama – ona dolaze u obliku ekološke plastike proizvedene iz obnovljivih izvora.
MIT BROJ 6: OTPAD U MORIMA – oceani su puni plastične ambalaže koja dolazi iz Europe
Otpad u morima strukturirani je problem, a ne problem povezan s plastikom. Plastika koja se odlaže u zemljama s funkcionalnim sustavima odlaganja otpada ne završava u oceanu. Ukupno 80% otpada u svjetskim oceanima potječe s kopna, ponajprije iz zemalja u razvoju koje nemaju sveubohvatne sustave prikupljanja otpada.
MIT BROJ 7: KRUŽNO GOSPODARSTVO – plastična ambalaža naposljetku završava na odlagalištima
Samo malo udio plastične ambalaže završi na odlagalištu – a i on se neprestano smanjuje. U skladu s time, udio reciklirane plastike i plastike koja se spaljuje raste. Pri spaljivanju plastike iskoristava se njena energija. Isto tako, spaljivanje ima prednost pred odlagalištima kad je riječ o plastici koju se više ne može reciklirati.
MIT BROJ 8: MIKROPLASTIKA – plastična ambalaža dovodi do stvaranja mikroplastike
Plastična ambalaža ne pridonosi nakupljanju primarne mikroplastike u oceanima. Što se više plastične ambalaže pravilno odlaže i reciklira, to je manji udio sekundarne mikroplastike. Ako se plastika zadržava u ciklusu materijala, ne može završiti u prirodi i ondje se razložiti u mikroplastiku.
MIT BROJ 9: ZDRAVLJE – plastična ambalaža štetna je za zdravlje
Plastika zapravo može biti korisna za ljudsko zdravlje. Primjerice, kontaminirana voda može se pričišćivati u prozirnim PET bocama pomoću UV zraka. Ovo jednostavno rješenje može pomoći ljudima koji žive u regijama bez pristupa čistoj pitkoj vodi.
Kampanja je aktivna u 21 zemlji: Austrija, Brazil, Češka, Njemačka, Italija, Meksiko, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Sjedinjene Američke Države. Sadržava zbirku ideja koje se mogu ponovno upotrijebiti i prilagoditi diljem svijeta. Osim toga, mreža lokalnih partnera omogućava uspješnu suradnju s različitim lokalnim agencijama i osviještenost u medijima.
Kao stanovnici ove prekrasne planete, trebamo preuzeti odgovornost za dobrobit društva i očuvanje okoliša. Svaki od nas može doprinijeti pozitivnim promjenama kroz svakodnevne akcije koje, premda jednostavne, imaju veliki utjecaj kada ih provodu milijuni ljudi.