Plastika nema lagan zadatak – napadaju je sa svih strana. Mnoge tvrdnje o šteti koju plastična ambalaža uzrokuje okolišu temelje se na predrasudama ili poluistinama.
Ako se plastika koristi odgovorno i reciklira što je češće i dulje moguće, ona je održivija od alternativnih materijala za pakiranje. Razvijanje i implementacija takvih rješenja upravo su naše područje stručnosti – i tako je već više od 60 godina.
Suprotstavljamo se “mitu o perfidnoj PET boci” čvrstim činjenicama za one koji demoniziraju plastiku. Pripremite se na iznenađenja! Neki od ovih podataka mogli bi vas potaknuti da preispitate svoje mišljenje, pa čak i vlastite postupke.
Većina otpada od ambalaže je plastika.
Činjenica:
Plastična ambalaža čini samo mali dio ukupnog otpada od ambalaže.
Diljem Europe plastika predstavlja samo 19% ukupnog otpada od ambalaže. Veći udio otpada pripisuje se papiru i kartonu, čiji je volumen porastao od 2007.
Staklo, papir i metal su ekološki prihvatljiviji od plastike.
Činjenica: PET je održiv materijal za pakiranje. U usporedbi ekološkog otiska raznih materijala za pakiranje, plastika često ima bolje rezultate od stakla ili metala.
Industrija ne radi ništa na smanjenju upotrebe plastike.
Činjenica:
Optimizacijama je u zapadnoj Europi godišnje smanjena upotreba plastike za gotovo 6,2 milijuna tona.
Od 1991. ambalaža od plastike postala je u prosjeku 25% lakša, zahvaljujući napretku u tehnologiji i dizajnu. I dalje ispunjava sve funkcionalne zahtjeve poput higijene i sigurnosti u transportu, što drugi materijali trenutno ne mogu postići.
Plastična ambalaža nas sprječava u postizanju ciljeva smanjenja ugljika.
Činjenica: Plastična ambalaža čini vrlo mali dio ukupnog ugljičnog otiska.
Plastična ambalaža troši iznimno puno nafte.
Činjenica:
Samo 1,5% ukupno proizvedene sirove nafte koristi se za proizvodnju plastične ambalaže.
Proizvodnja plastike troši daleko manje fosilnih resursa nego što ljudi misle. Za razliku od iskorištenog goriva, plastika se može višestruko reciklirati, čime se štede resursi. Postoje i alternativni materijali poput bioplastike izrađene od obnovljivih izvora.
Oceani su puni plastične ambalaže iz Europe.
Činjenica: Zagađenje oceana je strukturni problem, a ne problem plastike.
Plastična ambalaža na kraju završi na odlagalištima.
Činjenica:
Sve manje plastike završava na odlagalištima.
Korištena plastična ambalaža sve se više prikuplja diljem Europe. Udjeli reciklirane i spaljene plastike rastu, dok se spaljivanjem iskorištava energija sadržana u plastici, što je bolje od odlaganja.
Plastična ambalaža uzrokuje mikroplastiku.
Činjenica:
Glavni uzroci mikroplastike su sintetički tekstil i trošenje guma.
Plastična ambalaža ne doprinosi primarnoj mikroplastici u oceanima. Ako se pravilno odloži i reciklira, smanjuje se udio sekundarne mikroplastike.
Plastična ambalaža šteti zdravlju.
Činjenica: Plastična ambalaža može čak zaštititi zdravlje ljudi
